FISEBILILLAH

Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu

26.10.2008.

Iz života ashaba: Talha ibn Ubejdullah r.a. - jastreb Uhuda

Kome je drago vidjeti šehida kako hoda zemljom, neka gleda Talhu ibnu Ubejdullaha!" (hadis)

Stranice vječnosti se ne daju brisati

Upoznat ćemo se s čovjekom, koji prednjači u svim dobrim osobinama:
- prednjači u džihadu. On je divan primjer onih koji su dali sve što imaju da bi uzdigli Allahovu riječ, zaštitili Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, te prenijeli i širili Allahovu Objavu;

- prednjači u dobročinstvu. Njegovi nadimci su: Talha EI-Džud (Darežljivi Talha), Talha EI-Hajr (Talha Dobročinitelj), Talha EI-Fejjad (Velikodušni Talha, Prekomjerni Davatelj). Čitav njegov život je bio ispunjen plemenitošću, požrtvovnošću i darežljivošću. Davao je od sebe sve što je mogao.
- prednjači u Šehadetu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao za njega da je šehid koji hoda po Zemlji. On je junak i šehid zajedno! On je Talha ibnu Ubejdullah - jastreb Uhuda, radijallahu anhu.

Biblija je nagovijestila dolazak Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem

Talha, radijallahu anhu, je bio neobično inteligentan, širokogrud, veoma iskusan i nadasve, strpljiv. Dobro se sjećao šta mu se dogodilo prije nego što je prešao na islam. On kaže: "Pitao me jedan monah iz Busre, u Siriji, da li znam da se pojavio poslanik po imenu Ahmed?" Upitah ga ko je Ahmed, a monah odgovori: "Sin Abudllaha i unuk Abudl-Muttaliba. On je zadnji od poslanika i pojavit će se u Mekki!"
Talha je, nakon toga, pohitao u Mekku i saznao da se Muhammed, također još zove i Ahmed, i da ga je Allah poslao da bude Poslanik, l druge vjere prije islama su nagovijestile dolazak Poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.
U Kur'anu se govori o Isau, a.s kojem je majka Merjem. On je rekao svome narodu: "Evo, objavljujem vam radosnu vijest, doći će nakon mene Poslanik, po imenu Ahmed!"

Vjerovanje (iman) je slađe kada se trpi

Nevjernici su, jednom, na početku islama vezali uzetom Talhu s Ebu Bekrom, radijallahu anhu. Od tada, imaju zajednički nadimak "Srodnici" (Blizanci). Oba ashaba su trpjela užasne muke od užeta. Čak je i Talhina majka zlostavljala svoga sina, iako su majke prema svojoj djeci nježne i milostive. No, uvidjela je koliko je on čvrst i ustrajan u svojoj vjeri i da ga ništa ne može odvratiti. Kad su ga mučili, bio je miran i nasmijan, spokojna srca. Potporu za svoju strpljivost našao je u Allahovim riječima iz Kur'ana. On vjeruje u Allaha, pa zašto onda da se osvrće na riječi nevjernika. Njegov um razmišlja čvrsto o dobročinstvu i čvrsto je uvjeren da će mu Allah pomoći da pronađe izlaz. Talha je znao da pametan čovjek neće odbaciti dobrotu, istinu i ispravnost, radi toga što neki krivo razmišljaju. Vjera u Allaha zahtijeva strpljivost i trpljenje, kao odgovor na zlostavljanje kafira, uvijek i svugdje.

Utjeha dolazi, makar i sa zakašnjenjem
 
Došao je i čas utjehe nakon velikog podnošenja muka. Allah je za Talhu i muslimane pronašao izlaz, zajedno sa porodicom Ebu Bekra, radijallahu anhu, tako što su hidžru učinili u jesrib (Medinu). Oprostio se sa svojim rodnim mjestom i imetkom, i podnio teškoće puta, pustinjsku prašinu i glad. Slava AIlahu kada smo na mukama, slava AIlahu kada smo u izobilju! U Medini, u okviru neviđenog bratimljenja, što ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio između Talhe Muhadžira i Ka'ba ibnu Malika, jednog od istaknutih građana jesriba, Talha se osjećao kao medu svojima. Njegov život u Medini je bio pon herojstva i približavanja Allahu.
U prvoj bitki Talha je bio oko koje bdije i prati šta se događa na prilazima gradu. Činio je to s potpunom revnošću i neviđenom strpljivošću; bdio je danju i noću. Prenosio je sve vijesti Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, zajedno sa svojim drugom Sa'dom ibnu Zejdom, radijallahu anhu. Bio je častan, iskren i povjerljiv vjernik. Allah će ga nagraditi, zajedno s onima koji su sudjelovali u odlučujućoj borbi, svojim sabljama i svojom krvlju.



Odlikovanje s Uhuda

Talha je u bitki na Uhudu zadobio dvadeset i četiri rane po tijelu i prstima. Bio mu je oduzet (paraliziran) jedan prst, jer je podmetnuo svoju ruku da bi zaštitio Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, od udaraca koje su mu nanosili mušrici. Talha je ranjenog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zaštitio svojim tijelom i uzmicao zajedno s njim boreći se sabljom. Puno je krvi isteklo iz njegovih rana. Kod toga, zadobio je više uboda po tijelu od sablji, kopalja i strjelica, preko sedamdeset. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, je Talhi odao posebno priznanje, istaknuvši njegovu posebnu ličnost, kad mu je na dan bitke na Uhudu rekao: "Talha, ti si u potpunosti uspio, tj. učinio si takva djela da si zavrijedio Džennet, bez ikakve sumnje!" Ebu Bekr Essiddik, radijallahu anhu, je za njega rekao: "Taj dan bitke na Uhudu bio je Talhin dan!"

Mu'min je uvijek prvi

Za Talhu rane nisu predstavljale ništa osobito. Još se više suprotstavljao neprijatelju, jer je to bilo radi Allahovog dželle šanuhu zadovoljstva, kao i zadovoljstva Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i mu'mina. Dobro došla smrt i šehadetu uz pobjedu.
To je bio njegov moto. Ništa to nije bilo čudno za Jastreba Uhuda. Zato vidimo da Talha uvijek u borbi voli prve redove u kojim sudjeluje Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Ne pitajte u kojim je bitkama sve Talha bio. On je sudjelovao u svim bitkama uz Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, i to bez ikakvog straha ili mrvice kolebanja ili opreza, da ne bi dao svoj život u borbi. Već i to bi bilo d ovoljno ako se govori o njegovoj časti - da je Talha dobročinitelj, darežljiv, na bilo koji način. Vrhunac darežljivosti je, kao što znate, spremnost položiti svoj život, i ulazak u borbu bez ikakvog straha i kolebanja.

Šehid hoda zemljom

Talha, radijallahu anhu, je zatražio šehadet, a Allah mu to nije uskratio. Eto Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, koji mu donosi radosnu vijest da če ući u Džennet. Također mu je rekao još za života da će biti šehid. Lijepo bi bilo kad bismo zapamtili tri radosne vijesti koje je izrekao Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Kome je drago da gleda čovjeka koji hoda zemljom, a već je mrtav, neka gleda Talhu! Kome je drago vidjeti šehida kako hoda zemljom, neka gleda Talhu ibnu Ubejdullaha!"
Neka ti je sa srećom Ebu Muhammede. Allah ti je oprostio sve grijehe koje si učinio prije i koji slijede.
Kako su slatke vijesti o Džennetu, šehadetu i oprostu!
Kad bi nam samo jednu od tih radosnih vijesti Allah omogućio, bili bismo beskrajno sretni. Bože, molimo te za jednu radosnu vijest, kao što ju je Resulullah rekao Talhi; da nam oprostiš grijehe i smiluješ nam se; da nam podariš šehadet na ispravnom Tvom putu i da nam dozvoliš da uđemo u Džennet s onima kojima si to obećao. Ti sve čuješ i sve možeš!



Naš Poslanik ima dva prisna sljedbenika

Kad Allah zavoli nekoga, on ga približi sebi. Eto Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, donosi Talhi radosne vijesti, da će Allahu biti blizak i da će Allah uvijek nad njim bdjeti. Rekao mu je: "Allah te čuvao i pratio sve dok ga ne sretneš!"
Blago tebi, Talha, na tvom visokom položaju! Zato nije čudno da budeš Poslanikov prisni sljedbenik; na taj položaj nije se popeo niko osim dvojice, a ti si jedan od njih. Zubejr, radijallahu anhu, je drugi.
Svaki od nas je prisni prijatelj i sljedbenik Resulullaha i učenik bez premca. Ti si još više od toga! Ti si šogor resulullahov i na ovom i na Onom svijetu. TI si se oženio časnom sahabijkom Hamnet, sestrom Zejnebe, žene Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem. Njihova je majka Amina, kći Abdul-Muttaliba, tetka Resulullahova. Blago tebi, i molimo AIlaha, dželle šanuhu, da svako od nas bude s vama u Džennetu.
"Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati!" (XIV; 7)

Allah, dželle šanuhu, je podario Talhi veliko bogatstvo. S druge strane. Talha je bio primjer zahvalnosti Allahu. U jednom danu je dao sadaku od sto hiljada dirhema. Jednom drugom prilikom podijelio je svu svoju imovinu sirotinji, bez obzira što je ta imovina bila velika.
Za sebe nije ostavio niti jednog dirhema, a imanje mu je vrijedilo četristo hiljada dirhema. jednom je prodao zemlju u vrijednosti od sedamsto hiljada dirhema i to je odmah drugi dan podijelio. Nije imao mira kad bi saznao da neko traži pomoć, odmah mu je nastojao pomoći. Nikad uvaženi ashab nije nikoga odbio, a da nije pružio pomoć ili platio tuđi dug!
Godišnje je, nakon smrti Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, slao njegovoj ženi Aiši, radijallahu anhu, deset hiljada dirhema. Zato je Allah, dželle šanuhu, blagoslovio njegov imetak. Koliko god poklanjao, Allah mu je još više uzvratio. O tome svjedoče ajeti Kur'ana Časnog: "Ako budete zahvalni, ]a ću vam, zacijelo, još više dati!" (XIV; 7)

Junaka poštuju svi


Ebu Bekr i Omer, za vrijeme njihova hilafeta, nisu zaboravili da priznaju Talhi njegov položaj, pa i da od njega traže savjet u političkim i vojnim pitanjima. On je znao pravilno presuditi, i bio je odan riječi istine. Nije zaboravio biti u prvim redovima kada se krene u borbu protiv otpadnika. On je još uvijek "jastreb ratova i bitaka". Povijest potvrđuje njegova junaštva u više prilika i nakon smrti Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. VI znate, djeco, da je Talha jedan od šesterice ashaba koji su izabrani u savjetodavno tijelo što ga je osnovao i izabrao Omer, radijallahu anhu, prije svoje smrti. Na tome je posebno insistirao kad je rekao: 'Talha je zajedno s vama član savjetodavnog tijela!"
Takav istaknut položaj odgovarao je samo čovjeku kakav je Talha. To je čovjek koji je znao čuvati Božiju blagodat imanja i znanja! Bilo bi lijepo da Talha bude uzor i u našem društvu!
"... i porod naš neka bude odan Tebi!"(II; 128)
Nije Talha škrtario s onim što najviše voli, a to su njegova djeca koju je hranio i odgajao unatoč njihovoj brojnosti. Uistinu su bila ukras njegovog života.
Uzdigli su ugled svoga oca još više i njegovu povijest učinili još trajnijom. Bilo ih je četrnaest: sinovi Muhammad, Imran, Isa, Ismail, Ishak, Jakub, Musa, Zekerija, Jusuf i jahja, a kćeri - Aiša, Ummu Ishak, Es-Sebbe i Merjem.
Allah mu je podario da većina njegovih sinova imaju imena poslanika u nadi da budu ispravni šehidi i bliski Allahu, dželle šanuhu. Njegove su kćeri imale ispravne i dobre muževe, kao Mus'ab ibnu Zubejra, suprug Aišini Hasan ibnu Alijj, suprug Ummu Ishak.
Talhini sinovi su se istakli u borbama i u mačevanju. Imali su izuzetne vrline i bili su primjer junaštva i šehadeta. Neka Allah bude s njima zadovoljan!
"Iz njihovih srca ćemo zlobu odstraniti...!" (XV; 47)
Život je htio da Talha s Aišom i Zubejrom ide u rat protiv Alije, radijallahu anhu. Istina je bila i očita i zorna svakome ko je bistrog uma kao Talha i Zubejr. Oni koji su izdali Zubejra htjeli su da naš veliki junak Talha bude pogođen strijelom u bitki EI-Džemel. Bio je teško ranjen, izgubio je puno krvi i preminuo.
Imam Alija, radijallahu anhu, je bio prvi koji se ražalostio zbog Talhine smrti, iako nisu bili istomišljenici. On zna ko je Talha i koja je njegova vrijednost u redovima ashaba. On zna, kao što znaju i svi drugi, kao i oni koji su ubili Talhu, da je Talha preselio na Onaj svijet kao šehid. On je već bio šehid koji je hodio Zemljom s velikim nepokolebljivim imanom!
"Iz njihovih srca ćemo odstraniti zlobu; oni će, kao braća, na divanimo jedni prema drugima sjediti!" (XV; 47)
l djeca mogu tugovati l tako se završilo šezdeset godina u životu Talhe, radijallahu anhu. Možemo se ponositi zajedno sa Abdullahom Abbasom, radijallahu anhu, kad su ga pitali o ovom junaku i o Zubejru, nakon njihove šehidske smrti. "Neka se Allah smiluje njima. Kunem se Allahom da su bili vjerni muslimani, odani, dobročinitelji, mu'mini, plemeniti i blagoslovljeni. Allah će im oprostiti kao starim ashabima, zbog njihovog iskrenog druženja s Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i njihovih plemenitih djela..."


 

 


Bio je jedan od onih kojima treba zavidjeti na dubokoj i čvrstoj vjeri. Služi mu na čast što je jedan od deseterice kojim je obećan Džennet. On je "jastreb Uhuda", jedan od velikih vođa islama. Sve najvrednije ljudske vrline su spojene u njegovoj ličnosti. Neka mu se Allah smiluje i bude njime zadovoljan!
05.10.2008.

Post šest dana mjeseca ševala

Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se prenosi da je rekao: “Ko isposti ramazan, potom isposti šest dana ševala, kao da je postio cijelu godinu.” (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže)

Po odmaku mjeseca ramazana trebali bi da se pozitivni tragovi ramazanskog posta primijete u muslimanskoj sredini. Ukoliko smo istinski shvatili suštinu posta onda bi na sebi trebali primijetiti kako je on u nama izgradio vrline strpljivosti, solidarnosti i iskrenosti prema Bogu i drugim ljudima. Morali bismo primijetiti kako smo ustrajniji, odlučniji i požrtvovniji nego ranije.
Ni u kom sluèčaju ramazanski post ne bi smio u nama izgraditi “sezonski pristup vjeri” kakav je prisutan kod večine Bošnjaka. Musliman treba da je dostojan pripadnosti svojoj vjeri kako u ramazanu tako i nakon njega jer je Allah Gospodar svih mjeseci.
Kako bi smo se izliječili od ovog “sezonskog” praktikovanja islama Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je preporučio muslimanima da i u mjesecu nakon ramazana zadrže dio ramazanske atmosfere kroz post šest dana ševala.
Tako je od sunneta Allahovog poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, postiti šest dana u mjesecu ševalu, tj. u mjesecu nakon ramazana. On, sallallahu alejhi ve sellem, je to činio i obećao veliku nagradu svakom onome ko ga u tome bude slijedio.
Od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, se prenosi da je rekao: “Ko isposti ramazan, potom isposti šest dana ševala, kao da je postio cijelu godinu.” (Muslim, Ebu Davud, Tirmizi i Ibn Madže)
U drugoj predaji stoji: “ Ko isposti šest dana nakon Ramazanskog bajrama, kao da je postio cijelu godinu.” (Ibn Madže)
Najbolje je ove dane postiti uzastopno i odmah nakon Bajrama jer je to stav učenjaka šafijske (ali i većine učenjaka hanefiske i nekih učenjaka hambeliske) pravne škole. Treba napomenuti da o ovome ne postoji vjerodostojan hadis.
Zato neće smetati ako se isposti bilo kojih šest dana ovog mjeseca.
Nagrada je za ovaj ibadet je, kao što smo to vidjeli iz hadisa, više nego velika a trud uistinu simbolićan zato se trudimo da oživimo i ovaj sunnet u našem životu.
Molimo Uzvišenog da od nas ukabuli naš post i da nas uvede u prostrane džennete.


Amin!

30.09.2008.

TekabellAllahu minna we minkum

Molim Allaha swt da svim muslimanima i muslimankama upotpuni blagodat i podari oprost grijeha, da primi Ramazanski post i sve ibadete koje u njemu dovršismo. Molim ga Uzvišenog da nam se smiluje i podari uputu kako bi se dosljedno i čvrsto držali Njegovog swt puta u slijeđenju najdražeg Mu stvorenja Muhammeda saws. Neka je Allahov rahmet na Poslanikovu saws porodicu, ashabe ra i sve one koje ih u dobru slijede do Sudnjeg dana.

 AMIN

24.09.2008.

Vrijednost noci Lejlet-ul-Qadr

LEJLETUL-KADR

Nema sumnje da ovoj noći pripadaju velike blagodati i počasti. Na to je ukazao Kur`an, sunnet i praksa Poslanika, salallahu alejhi ve selem, u ovoj noći i praksa onih koji su došli poslije njega. Kao što bi i naša praksa trebala biti takva. Morali bismo probditi tu noć u razlićitim ibadetima kako bismo bili sa Allahovim dopustom od srećnika na dunjaluku i na Danu kada sretnemo svoga Gospodara.



POČASTI LEJLETUL-KADRA
Uzvišeni Allah je ukazao na vrijednost ove noći kada je rekao: "Tako Mi Knjige jasne! Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo - i Mi, doista, opominjemo, u kojoj se svaki mudri posao riješi." (Prijevod značenja, Duhan, 2-4) Također je objavljena cijela sura u kojoj se pojašnjava njena vrijednost: "Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadra, a šta ti misliš da je noć Kadr? Noć Kadra je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane." (Prijevod značenja, Kadr 1-5) Isto tako Poslanik, salallahu alejhi ve selem, nas je u svom govoru obavijestio o vrijednostima Lejletu-Kadra. Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve selem,: "Ko provede Lejletu-Kadr vjerujući i očekivajući nagradu, biće mu oprošteno prethodno učinjeno." (Buhari 37, Muslim 759) Kadr znači čast i uveličavanje ili odredba. Jer je Lejletul-Kadr važna i uzvišena u kojoj Allah, subhanehu ve te`ala, propisuje godišnju odredbu i određuje Svoje mudre postupke.
Značenje sure Kadr bi moglo biti ovako: Noć Kadra je bolja od hiljadu mjeseci u počasti, vrijednosti, veličini sevapa i nagrade. Iz ovih prerhodnih dokaza možemo uvidjeti neke blagodati, počasti i vrijednosti noći Kadra:...

Objava Kur`ana
U ovoj noći je objavljen Kur`an: "Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadra." (Prijevod značenja, Kadr 1) Noć koja je opisana kao blagoslovljena, kako je to došlo u suri Duhan: "Tako Mi Knjige jasne, Mi smo počeli da je u Blagoslovljenoj noći objavljujemo." (Prijevod značenja, Duhan 2-3) "Kur`an, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla." (Prijevod značenja, Bekare-185)

Uzvišenost noći Kadra
Na ovo ukazuje jezički način koji je u obliku pitanja: "A šta ti misliš da je noć Kadr?" (Prijevod značenja, Kadr, 2) Pitanje koje ustvari ukazuje na uzvišenost, veliko značenje i počasti.

Bolja od hiljadu mjeseci
Ova noć je bolja od hiljade mjeseci u kojim nema noći Lejletu-Kadr: "Noć Kadra je bolja od hiljadu mjeseci." (Prijevod značenja, Kadr, 3). U svojoj časti, vrijednosti i mnoštvu nagrade. I ona je zbog toga razlog da se muslimanu,koji je provede u ibadetu vjerujući i nadajući se nagradi, bude oprošteno prethodno učinjeno.

Silazak Meleka
"Meleki i Džibril s dozvolom Gospodara svoga spušraju se u njoj zbog odluke svake." (Prijevod značenja, Kadr, 4) U njoj je silazak meleka na zemlju koji ne silaze osim sa dobrom, berićetom i milošću.
"Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane." (Prijevod značenja, Kadr 5) U njoj je sigurnost od svakog problema, zla i straha. Zbog velikog broja onih se oslobađaju od vatre i njenog azaba zbog ibadeta kojeg čine.
Čitava sura je objavljena povodom Lejletu-Kadr, u kojoj se pojašnjava njena blagodat, počast i vrijednosti.
"U kojoj se svaki mudri posao riješi."(Prijevod značenja, Duhan, 2) Predaje se u ovoj noći iz Lehfi-Mahfuz melecima godišnja odredba i šta će se desiti u njoj po pitanju ljudskih životnih doba i opskrbe.

Oprost grijeha
Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve selem: "Ko provede Lejletu Kadr vjerujući i očekivajući nagradu, biće mu oprosteno pretdhodo učinjeno." (Buhari 37, Muslim 759) Onom ko provede Lejletu Kadr u ibadetu vjerujući u njenu vrijednost, nadajući se onome što je kod Allaha, biće mu oprošteni mali grijesi mimo velikih. (Šerhu Muslim)

VRIJEME LEJLETUL-KADRA
Islamski pravnici su se razišli na mnoštvo mišljenja po pitanju tačnog određivanja noći Kadra. Toliko, da je Ibnu Hadžer u svome djelu "Fethu Bari" spomenuo čedrdeset i šest mišljenja. (Fethu Bari kod hadisa br. 2022) Ali, ono što je sigurno je da je noć Lejletul-Kadr u Ramazanu, u zadnjih deset noći, u parnim ili neparnim. A od jačih mišljenja je da je ona u neparnim noćima, tako da je rekao Ibnu Hadžer: "To je preovladavajuće mišljenje, što je mišljenje Ebu Sevra, Meznija, Ibnu Huzejme i grupe učenjaka. Uzimajući kao dokaz hadis Aiše: "Tražite noć Lejletul-Kadr u zadnjih deset neparnih noćiju Ramazana." (Buhari 2017) Ili još preciznije, u dvadeset i sedmoj noći, što je mišljenje nekolicine ashaba od kojih su:Ibnu Abas, Ubej ibn Kaab i drugi, kao i mišljenje Ahmeda, predaja od Ebu Hanife, Ibnu Hazma (Fethu Bari) i u novije vrijeme Šejha Albanija (Risale Kijamu Ramadan).

MUDROST RAZILAŽENJA
Rekao je Imam Begavi, pojašnjavajući mudrost razilaženja u tačnom određivanju noći Lejletu-Kadr: "Uopšteno, Allah je ostavio nejasnom ovu noć ovome ummetu kako bi se potrudili u ibadetu u noćima ramazana želeći je doživjeti. Kao što je Allah skrio sat u kojem se uslišavaju molbe ptekom, kao što je skrio "srednji namaz" između pet namaza, Svoje najuzvišenije ime, Svoje zadovoljstvo sa pojedinim ibadetima kako bi težili svim njima, Svoju ljutnju na određene grijehe kako bi se ih klonili sviju, kao što je skrio Sudnji dan kako bi se trudili u ibadetima pazeći se od njegovog nastupanja." (Vahatu Iman 2/178).

KAKO PROVESTI LEJLETUL-KADR

Naš primjer u ovoj mubarek noći bi trebao biti kao primjer Ebu Bekra, Alah bio sa njim zadovoljan, u natjecanju u činjenu dobrih djela, njenoj veličini iako se oblici ibadeta ove noći razlikuju od ibadeta koje je činio Ebu Bekr. Rekao je Enes ibnu Malik, Allah bio sa njim zadovoljan: "Klanjao je Poslanik jednog dana sa svojim drugovima sabah namaz, zatim se usmjerio prema njima, pitajući ih: "Ko je od vas osvanuo posteći?" Reče Omer: "Zanoćio sam, Božiji Poslaniče, sa nijetom da ne postim, tako da ja ne postim." Reče Ebu Bekr: "Zanoćio sam, Božiji Poslaniče, sa nijetom da postim, tako da ja postim." Zapita poslanik: "Ko je od vas danas posjetio bolesnika?" Reče Omer: "Božiji Poslaniče, klanjao sam sa tobom sabah i nisam se odatle pomakao." Reče Ebu Bekr: "Obaviješten sam jučer da je brat Abdurrahman ibnu Avf bolestan, pa sam ga posjetio prije sabah namaza." Zapita Poslanik: "Ko je od vas nahranio siromaha?" Reče Omer: "Božiji Poslaniče, klanjao sam sa tobom sabah i nisam se odatle pomakao." Reče Ebu Bekr: "Izašao sam od Abdurrahman ibnu Avfa i našao sam kod Abdurrahman ili Abdula ibnu Ebu Bekra komad hljeba od ječma, kojeg sam uzeo i sa njim nahranio siromaha." Rekao je tada Poslanik: "Ti, o Ebu Bekre, raduj se džennetu." Reče Enes: "Uzdahnuo je Omer tako da se čuo glas. Gdje mu je rekao Poslanik riječ sa kojom je bio zadovoljan. Da bi rekao Omer: "Nisam se natjecao sa Ebu Bekrom u dobru, a da me nije pretekao." (Tuhfetu Es-Sidik, Ibnu Belban) Dakle, ovu noć treba provesti u različitim oblicima ibadeta kao što je: Čitanje Kur`ana, noćni namaz, traženje oprosta, pokajanje, dova itd. I ne samo to, već moramo to činiti u jačoj i većoj formi. Jer je Poslanik znao probditi cijelu noć i trudio se je u zadnjih deset noći koliko se ne bi trudio u drugima. Međutim, moramo obratiti posebnu pažnju na teraviju i noćni namaz: "Ko provede Lejletu-Kadr vjerujući i očekivajući nagradu, biće mu oprošteno pretdhodo učinjeno." (Buhari 37, Muslim 759) Klanjajući pojedinačno ili u džematu u svojoj kući ili mesdžidu, što je bolje. Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve selem: "Ako čovjek klanja sa imamom sve dok ne završi, upisuje mu se noćni namaz." (Ahmed, Ebu Davud, hadis sahih, Sahihu Džamia, 1615, Albani)
I da čovjek provede cijelu Lejletu-Kadr klanjajući, ne bi bilo previše. Potom dova u ovoj blagoslovljenoj noći. Čovjek treba da moli Allaha puno u namazu ili van njega. Mada je dova u namazu bolja, naročito ona na sedždi, kada je čovjek najbliži svom Gospodaru. Moleći dovama koje su spomenute u Kur`anu i sunnetu kao i dovom na koju je Poslanik ukazao Aiši, kada ga je pitala: "Ukoliko saznam za Lejletul-Kadr, šta da kažem u njoj?" Odgovara joj, salallahu alejhi ve selem: "Reci: "Gospodaru moj, zaista si Ti Onaj koji praštaš i voliš oprost, pa mi oprosti." (Tirmizi, Ibnu Madže, hadis sahih, Silsiletu Sahihe 3337, Albani) Ili da moli čovjek za stvari koje se tiču njega ili njegovih bližih, ili cijelog ummeta. Ko je bolestan, da moli za izliječenje, ko je siromah da moli za bogastvo. Dok smo svi mi u potrebi za oprostom i tevbom, tako da svi možemo moliti za to, jer ko zna, možda da nas obuhvati ovaj hadis: "O ti koji želiš dobro, približi se, a ti koji želiš zlo, udalji se, a Allah oslobađa od vatre svake noći." (Tirmizi, Ibnu Madže, Ahmed, hadis hasen, Sahihu Džamia 2170, Albani)
Molim dragog Allaha da nas oslobodi od vatre. Kao što bi bilo lijepo kada bismo činilu dovu u zadnjoj trećini noći zbog vrijednosti toga vremena .
Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve selem: "Silazi naš Gospodar na nebesa dunjaluka u zadnjoj trećini noći i govori: "Ko Mi dovi, pa da mu se odazovem, ko nešto traži od mene pa da mu dadnem, i ko traži oprost od Mene, pa da mu oprostim." (Buhari 1145 I Muslim 758) Kao što se prenosi od nekih ispravnih prethodnika da su se pripremali za ovu noć tako što bi se kupali, mirisali i oblačili lijepu odjeću. Temim Edari je posjedovao ogrtač vrijedan hiljadu dirhema kojeg bi oblačio u noći za koju je prepostavljao da je Lejletul-kadr. Ibrahim Nehai bi se kupao svake noći zadnjih deset noći Ramazana. A Enes ibnu Malik bi se dvadeset i četvrte noći kupao, mirisao i oblačio ogrtač." (Vahatu Iman)

POSLANIKOV PRIMJER
Poslanik je naš uzor u svim oblastima života; akidi, ibadetu, međusobnim odnosima i ponašanju, ahlaku i drugom. Osnov za ove riječi nalazimo u Allahovim riječima: "Vi u Alahovom poslaniku imate divan uzor." (Prijevod značenja, Ahzab, 21) Plemeniti ashab Ebu Zerr nam prenosi Poslanikovu praksu u zadnjih deset neparnih noćiju Ramazana: "Postili smo sa Poslanikom ramazan, i nije klanjao sa nama ništa od toga mjeseca osim kada je preostalo sedam noći ramazana, klanjao je sa nama sve dok nije prošla trećina noći. A kada je nastupila šesta preostala noć, nije klanjao sa nama.
Kad je nastupila peta preostala noć klanjao je sa nama sve dok nije prošla polovina noći. Rekao sam mu: "O Božiji poslaniče, kada bi ostatak noći proveli klanjajući," odgovara mi: "Ako čovjek klanja sa imamom sve dok ne završi upisuje mu se noćni namaz." Preostalu četvrtu nije klanjao sa nama. Kada je nastupila treća preostala noć iskupio je svoju porodicu, žene i ljude i klanjao je sa nama, gdje smo se uplašili da nam ne prođe Felah. Biva upitan: "Šta je felah". Reče: "Sehur," i nije klanjao sa nama ostatak Ramazana."
(Hadis sahih, Sahihu Ebu Davud 1245, I Irvau Galil 447 )

I na kraju mi ne preostaje osim da citiram po drugi puta hadis: "O ti koji želiš dobro, približi se, a ti koji želiš zlo, udalji se, a Allah oslobađa od vatre svake noći." (Tirmizi, Ibnu Madže, Ahmed, hadis hasen, Sahihu Džamia 2170, Albani ) Moleći Allaha da nas učini od njih.

AMIN

05.09.2008.

Post odvikava dušu od njenih poroka

U Allahovoj uzvišenoj knjizi Kur’anu, nalaze se jasni ajeti koji podstiču na post, u cilju približavanja Allahu, subhanehu ve te ala,  i koji pojašnjava njegove vrijednosti, kao što su riječi Uzvišenog: “Muslimanima i muslimankama, i vjernicima i vjernicama,i poslušnim muškarcima i poslušnim ženama, i iskrenim muškarcima i iskrenim ženama, i strpljivim muškarcima i strpljivim ženama, i poniznim muškarcima i poniznim ženama, i muškarcima koji dijele zekat, i ženama koje dijele zekat, i muškarcima koji poste, i ženama koje poste, i muškarcima koji o svojim stidnim mjestima vode brigu, i ženama koje o svojim stidnim mjestima vode brigu, i muškarcima koji često spominju Allaha, i ženam a koje često spominju Allaha – Allah je, doista, za sve njih oprost i veliku nagradi pripremio.” (Prevod značenja, El-Ahzab, 35)

Takođe, Allah, subhanehu ve te ala kaže: “O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili.” (Prevod značenja, El-Beqare, 183) Ibn Kesir rahimehullah kaže u komentaru: “Allah Uzvišeni ovo kaže naređujući ovom ummetu post koji predstavlja sustezanje od hrane, pića i seksulanih odnosa, s iskrenim nijjetom u ime Allaha Uzvišenog, budući da sadrži čišćenje i zaštitu duša od loših primjesa i ružnih navika. On navodi da im je to naredio kao što je bio naredio i onima prije njih, u kojima imaju uzor i mogu se ugledati na njih. Neka se oni potrude da ovu Allahovu naredbu izvrše potpunije od njih.”

Post vodi postača ka bogobojaznosti, jer odvraća dušu od mnoga čega što joj se sviđa od grijeha. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je objasnio u vjerodostojnom hadisu, da je post zaštita od strasti i štit od Džehennema. Post odvikava dušu od njenih poroka i zabranjuje joj ono na što je navikla – pa ljudska duša postaje smirena. Ovu veliku nagradu i ogromnu vrijednost do u tančine i najbolje pojašnjavaju vjerodostojni hadisi.

Navest ćemo neke od njih:

Nema nijednog roba koji isposti jedan dan na Allahovome putu a da Allah ne udalji time njegovo lice od džehennemske vatre, koliko je udaljenost koja se pređe za sedamdeset godina.” (Buharija, 6/35 i Muslim, br. 1153 od Ebu – Se’ida El-Hudrija a tekst je Muslimov)

Post je štit kojim se rob štiti od vatre.” (Ahmed, 3/241 i 3/296, od Džabira i takođe Ahmed 4/22 od ‘Usmana ibn Ebi El-‘Asa)

Od Ebu-Hurejre, r.a., se prenosi da je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Rekao je Allah, s.v.t.: ‘Svako čovjekovo djelo pripada njemu, osim posta, on pripada Meni i Ja nagrađujem za njega. Post je štit, pa ako neko od vas bude provodio dan u postu, neka izbjegava nepristojan govor i neka ne viče, pa ako ga neko bude vrijeđao ili ga napadne, neka kaže: ‘Ja postim!’ Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša, miris iz usta postača je ljepši kod Allaha od mirisa miska. Postač ima dvije radosti: kada iftari, obraduje se, i kada sretne svog Gospodara, obradovat će se svome postu.’” (Buharija, 4/88 i Muslim, 1151 a tekst hadisa je Buharijin)

U Buharijinoj predaji stoji: “Ostavlja svoju hranu, piće i strast zbog Mene. Post je Moj, i Ja nagrađujem za njega, a svako dobro djelo se udesetorostručuje.”

Sehl ibn S’ad prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Zaista u Džennetu postoje vrata koje se zovu Er-Rejjan, kroz koja će na Sudnjem danu ulaziti postači, i kroz njih niko osim njih neće moći ući, pa kad oni uđu ona će biti zatvorena, te više nijedan čovjek na njih neće ući (Pa kad uđe posljednji biće zatvorena, a ko je ušao napit će se, a ko se napije nikad više ožednjeti neće). Hadis prenosi Buharija, 4/95 i Muslim br. 1152, a dodatak u zagradi je iz rivajeta Ibn Huzejme u njegovom sahihu, br. 1903.

Prenosi se od Huzejfe ibn El-Jemana, r.a., da je rekao: “Iskušenja čovjeka u njegovoj porodici, imetku i u komšiji otklanjaju: namaz, post i sadaka.” (Hadis prenosi Buharija, 7/2 i Muslim, br. 144)

Poslanik sallallahu alejhi ve selem je rekao : "Kada nastupi ramazan, otvore se džennetska, zatvore džehennemska vrata a šejtani se povežu!" (Buhari i Muslim)

"Ko pripremi iftar postaču, imaće nagradu kao i on, a da se postaču njegovi sevapi uopće ne umanje!" (Tirmizi)

Gospodaru naš, oprosti nam i uvedi nas u Džennet koji si obećao bogobojaznima.

AMIN...
05.09.2008.

Ramadan mubarak

 Prije svega, zahvala pripada samo Allahu swt, i neka je slawat i selam na Njegovog miljenika Muhammeda saws, na njegovu porodicu i sve one koji ga slijede do Sudnjeg dana.
Do sada nisam imao priliku da se malo više pozabavim pisanjem na blogu tako da bih sada iskoristio priliku i poselamio sve one koji su ga posjetili. Esselamu alejkum we rahmetullahi we berekatuhu.
Pošto sam se tek počeo služiti ovakvim vidom komunikacije među ljudima, nadam se da mi nećete zahateriti ako šta i pogriješim.

Nakon malog uvoda bih svim muslimanima, zaželio sve najbolje u ovim mubarek danima sa dovom Uzvišenom:

Ja Rabbi, o Ti koji si najmilostiviji, smiluj se našim dušama koje svoj život vide samo u pokornosti Tebi Uzvišenom. Učini da naš post bude uzrok oprostu grije što ih počinismo kako neznanjem tako i nemarom prema Tvojoj Uzvišenoj vjeri. Uputi nas na Pravi put, Put onih koji su zadovoljstvo Tvoje zaslužili. Gospodaru, mi nemamo toliko snage u sebi da bi Tebi zahvalili na ovom mubarek mjesecu, pa te molimo da nas potpomogneš Svojom moći kako bi u ispostili ove dane onako kako samo Ti zaslužuješ. Molimo te da primiš od nas naše ibadete i da učiniš da oni budu uzrok oprosta na Sudnjem danu. O ti koji sve čuješ, uslišaj nam dove koje upučujemo samo Tebi jer smo svjesni Tvoje jednoće i Tvoje sveobuhvatne vlasti. Smiluj se i našim porodicama i uputi one  koji uputu zaslužuju. Molimo te Vječni da pomogneš sve one kojima je pomoć potrebna. Molimo te da Mudžahidima podariš sabura i snage, te skoriju pobjedu nad kufrom i šejtanovim sljedbenicima . O Samilosni, ne daj da nam naša djela propadnu i ujedini naša srca na Istini kako bi se ummet Tvog miljenika saws opet digao na noge i učvrstio Tvoju riječ na dunjaluku.
Gospodaru, sačuvaj nas nas samih i naših nefsova, sačuvaj nas šejtana i njegovog poziva u vatru, sačuvaj nas kaburskog azaba, patnje na Sudnjem danu i džehennemske vatre.
Gospodaru, proživi nas u u hladu kad drugog hlada neće biti, i učini da budemo u Džennetu društvo vjerovjesnika asws, šehida, evlija i dobrih ljudi.
Ja Erhame Rahimin podari nam Firdews i najbolju nagradu, gledanje u Tvoje Uzvišeno lice.

AMIN ILAHI JA RABBI...

Aid Ramadan

14.08.2008.

PREPREKE IZMEĐU ČOVJEKA I NJEGOVOG GOSPODARA S.W.T.

Ovih deset prepreka preuzeo sam od Ibn el-Kajjima, Allah mu se smilovao. Rekao je: ''Ovo je deset prepreka između Allaha i ljudskih srca. One predstavljaju prepreku na putu roba prema Uzvišenom Allahu. Njih podstiču i održavaju četiri elementa: duša, šejtan, dunjaluk i strasti.

-         Neznanje o Uzvišenom Allahu.  Neznanje o Allahu, azze ve dželle, najveća je prepreka između Allaha i Njegovog roba. Allah, azze ve dželle, pozvao je na znanje prije svega drugog i rekao je: ''Znaj da nema boga osim Allaha! Traži oprosta za svoje grijehe i za vjernike i vjernice!''. Jedina alternativa neznanju je istinska spoznaja Allaha, azze ve dželle. I znaj, moći ćeš uživati u istinskom pokajanju tek kada Allaha, azze ve dželle, istinski spoznaš.

-         Novotarije. Ko uvede novotariju bit će spriječen od dolaska Allahu, azze ve dželle. Novotarija će postati prepreka između njega i Allaha, azze ve dželle, sve dok je ne ostavi. U vezi s tim Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Ko uvede nešto novo u ovu našu vjeru, to će mu biti odbijeno. Znaj da je novotarija sve što se uvede kao ibadet a nije postojalo u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

-         Veliki grijesi počinjeni srcem. Velikih grijeha te vrste ima mnogo. Neki od njih su: oholost, umišljenost, samodopadljivost i slično. Veliki grijesi ove vrste smatraju se većim od velikih grijeha počinjenih tijelom poput: bluda, pijenja alkohola, krađe i slično. Veliki grijesi koji se čine srcem, kada uđu u srce postanu prepreka između čovjeka i Allaha, azze ve dželle. Do Allaha, azze ve dželle, dolazi se srcem, a ne nogama. U tom smislu grijesi počinjeni srcem su kao drumski razbojnici. Razmisli o Ibn el-Kajjimovim, rahimehullah, riječima: ''Dogodi se da duše nekih ljudi potčine dobra djela sebi i učine ih sredstvom za postizanje ličnih interesa. Takve smatraš najbogobojaznijim i najskromnijim ljudima, a oni su najudaljeniji od Uzvišenog Allaha.''

-         Veliki grijesi počinjeni tijelom. Takvi grijesi su krađa, alkohol i slično. Međutim, treba imati na umu da mali grijesi postaju veliki ako se konstantno rade, a veliki grijesi prestaju biti veliki ako se moli za oprost. Ustrajnost u grijehu i namjera da se ponovo uradi smatraju se konstantnim rađenjem grijeha. Šestero mali grijeh čini velikim grijehom: upornost i konstantnost u grijehu, smatranje da je grijeh mali, radovanje grijehu, olahko shvatanje činjenice da nas Allah, azze ve dželle, vidi, iznošenje grijeha u javnost, rađenje grijeha od strane osobe koja je uzor.

-         Mali grijesi. Mali grijesi se množe. Mnogi mali grijesi odveli su svoje počinitelje do ružnog završetka na ovom svijetu. Vjernik vidi svoj grijeh, ma koliko bio mali, velikim, jer je svjestan da ga Allah, subhanehu ve te'ala, vidi.

-         Širk. Širk je najveća prepreka na putu do Allaha, azze ve dželle, i Allahu, azze ve dželle, najmrže djelo. Ova prepreka može se prevazići samo iskrenim i potpunim tevhidom.

-         Pretjerano konzumiranje dozvoljenog. Prepreka na putu ka Allahu, subhanehu ve te'ala, mogu biti i naši stomaci. Tačno je da je konzumiranje hrane i pića dozvoljeno, ali treba imati na umu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Najgora posuda koju čovjek napuni je njegov stomak. Kada se čovjek prejede, tada otežano razmišlja, a i tijelo nije u stanju da služi svojoj svrsi. Odjeća je nekada prepreka između čovjeka i Allaha, azze ve dželle. Naime, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ''Neka propadne rob dinara i lijepe odjeće!". Nazvao ga je robom tih stvari što znači da mogu biti zastor između Allaha, azze ve dželle, i Njegovog roba. Prepreke na putu ka Allahu, azze ve dželle, mogu biti i previše spavanja, brak i uopće pretjerano posvećivanje pažnje dozvoljenim stvarima, tako da srce bude okupirano  njima i nije u stanju posvetiti se samo Allahu, subhanehu ve te'ala.

-         Nemar prema Allahu, azze ve dželle. Nemar se nastani u srcu kada ono prestane voljeti Allaha, azze ve dželle. Tada se čovjek povede za svojim strastima, postane blizak šejtanu i zaboravi na Allaha, azze ve dželle. Rekao je Allah, azze ve dželle: ''I ne slušaj onoga čije smo srce da Nas spominje nehajnim učinili, koji strast svoju slijedi i čiji su postupci daleko od razboritosti.'' Ova prepreka može se ukloniti samo ako u srcu zažive tri osjećaja. Prvi, osjećaj za Allahove blagodati, javno i tajno. Taj osjećaj preplavi ljudsko srce ljubavlju, jer je u prirodi ljudskih srca da vole one koji im čine dobro. Drugi, osjećaj za lične propuste i grijehe. Taj osjećaj dovodi do samospoznaje o bezvrijednosti i propasti. Tako spozna svoju manjkavost i slabost, a s druge strane spozna Allahove osobine ljepote i savršenstva, te počne sa ibadetima i traženjem Allahovog zadovoljstva. I treći, osjećaj za vrijeme. Ljudski životni vijek je glavnina onoga što posjeduje, te se ostatak života mora iskoristiti da se nadoknadi propušteno.

-         Tradicija, običaji i navike. Ima ljudi koji robuju navikama. Navike su postale njihova prepreka na putu ka Allahu, azze ve dželle. Ko krene ka Allahu, azze ve dželle, treba da se oslobodi ružnih navika, jer mora da se oslobodi robovanja bilo čemu osim Allahu, azze ve dželle. Rekao je Ibn Tejmijje, rahimehullah: ''Robovanje Allahu nije ispravno sve dok u čovjeku postoji bilo kakav vid robovanja drugome.''

-         Gubljenje iz vida glavnog cilja ibadeta. Ovo je prepreka pobožnih. Naime, suština je u tome da čovjek ne treba gledati u svoja djela, već u Onoga ko ga je uputio da radi dobra djela. Onog trenutka kada čovjek pogleda u djela, zavara se njima i veže se za njih, a trebao bi se vezati za Allaha, azze ve dželle. A na svoja djela trebao bi gledati kao na manjkav trud da zasluži Allahovo zadovoljstvo. Ako tako bude gledao na svoja djela, to će ga podstaći da se više trudi i više radi. Zadovoljstvo vlastitim djelima dokaz je lijepog mišljenja o samome sebi i neznanja o Allahovim pravima kod ljudi, kao i nepoznavanja istinskog robovanja. Dobro djelo ne bi smjelo postati izvor samodopadljivosti i umišljenosti, već izvor poniznosti i spoznaje Allaha i Njegovih prava. Neko iz ranijih generacija rekao je: ''Znaj, kada si ti zadovoljan sobom i svojim djelima, Allah nije. Kako može biti zadovoljan sobom i svojim djelima onaj ko je stjecište svakog zla i manjkavosti, a njegova djela izložena svakoj opasnosti i nepotpunosti?!''
09.08.2008.

ADABI ISLAMSKOG BRATSTVA

      Obaveza svakom muslimanu je da voli svome bratu ono što voli i sebi, da ga savjetuje, potpomaže na bogobojaznosti i dobročinstvu, odvraća ga od grijeha i nasilja. Svim muslimanima je obaveza da budu poput jednog tijela. Kada se jedan od njih razboli, na ovaj ili onaj način, svi oni treba da mu se odazovu i pomognu mu u izlazu iz dotične bolesti. Obaveza im je da vole u ime Allaha i mrze u ime Allaha, jer je to najjača imanska veza.
Pokušat ćemo da ukažemo na neke adabe koji vode ka ostvarenju i jačanju ovog islamskog bratstva, jer je u njemu, doista, velika blagodat. Njime, islamskim bratstvom, lica vjernika bit će blistava, takvi vjernici će osjetiti slast imana u svome srcu, doživjeti Allahovu, subhanehu ve te'ala, ljubav, na Dan velikog straha bit će mirni i spokojni u hladu Arša, bit će na minberima od svjetlosti na kojima će im pozavidjeti i poslanici i šehidi.

Prvi adab: Odabir prijatelja i sabesjednika....

Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Čovjek je na vjeri svoga prijatelja, pa, neka svako od vas gleda s kim prijateljuje.“ (Ahmed, 8212; Tirmizi, 2387 i kaže da je hadis hasen-sahih; Ebu-Davud, 4833. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)
Dakle, čovjek je na običaju, pravcu, usmjerenju, načinu života svoga prijatelja, zato neka dobro pazi s kim prijateljuje. Čijom vjerom i ponašanjem bude zadovoljan, neka prijateljuje i druži se s njim, a čijom vjerom i moralom ne bude zadovoljan, neka ga se klone. (Avnul-Ma'bud)

Ebu-Se'id el-Hudri, radijallahu 'anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Ne druži se osim s vjernikom i neka tvoju hranu ne jede osim bogobojazni.“ (Ahmed, 10944; Tirmizi, 2395; Ebu-Davud, 4832. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)

U zabranu druženja ne ulaze samo nevjernici i munafici, već i oni koji čine velike grijehe i razvratna djela. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je upozorio na druženje, mješanje s onima koji nisu bogobojazni, jer sjedenje uz jelo i piće dovodi i do pojave ljubavi i simpatija u srcu.

Posljedica lošeg društva je neminovna ma koliko čovjek tvrdio da je jak vjernik. To zbog jasnih riječi Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Primjer dobrog i lošeg društva je poput prodavača mirisa i onoga koji raspiruje vatru. Tako, prodavač mirisa ili će ti pokloniti miris, ili ćeš ti kupiti od njega miris, ili ćeš, barem, od njega osjetiti lijep, ugodan miris. Dok, onaj koji raspiruje vatru, kovač, ili će ti prožeći, progorjeti odjeću ili ćeš osjetiti od njega neugodan miris.“ (Buharija, 5534; Muslim, 2628; Ahmed, 19163)

Zbog toga, trudi se da tvoj prijatelj, sabesjednik, onaj s kim ćeš se družiti bude dobar vjernik a ne griješnik, novotar ili onaj koji žudi za dunjalukom, gledaj da bude pametan, razuman, moralan-lijepa ponašanja.

El-Me'mun je rekao: „Tri su vrste prijatelja:

-        prva vrsta ti je poput hrane i ne možeš bez njih;
-        druga vrsta ti je poput lijeka, pa, kada ti zatrebaju družiš se s njima;
-        treća vrsta ti je poput bolesti i za takvima nikada ne budi u potrebi.“

 Ukoliko ne pronađeš prijatelja od kojeg ćeš se okoristiti, ili se on okoristiti od tebe, onda budi sam. Ebu-Zerr, radijallahu 'anh, je rekao: „Samoća je bolja od lošeg društva.“

Drugi adab: Ljubav u ime Allaha

Kada pronađeš pravog prijatelja, iskrenog sabesjednika, zavoli ga u ime Allaha. Uistinu, najveći stepen bratstva jeste bratstvo koje je u ime Allaha, a ne radi bliže ili kasnije ovodunjalučke koristi. Oni čija ljubav i bratstvo budu radi Allaha, subhanehu ve te'ala, neka budu radosni, neka se raduju Allahovom obećanju, spasu kod Njega Uzvišenog na Danu velikog straha.

Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Uistinu će Allah na Sudnjem danu reći: 'Gdje su oni koji su se voljeli radi Mene? Danas ću ih staviti pod Svoj hlad (hlad Arša), danas kada osim Moga hlada neće biti drugog.'“ (Muslim, 2566; Ahmed, 719; Malik, 1776)

Mu'az b. Džebel, radijallahu 'anh, prenosi da je čuo Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kako kaže: „Svevišnji Allah je rekao: 'Moja ljubav je obavezna onima koji su se voljeli radi Mene, koji su sjedili radi Mene, koji su se posjećivali radi Mene, koji su se žrtvovali i potpomagali radi Mene.'“ (Ahmed, 21525; Malik, 1779)

Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Neki čovjek je krenuo da posjeti svoga brata u drugom mjestu. Allah mu je na put poslao meleka, pa, kad je došao do njega, melek je upitao: 'Kuda želiš da ideš?' Rekao je: 'Želim kod svoga brata u ovome mjestu.' Melek je upitao: 'Imaš li neku potrebu kod njega?' Rekao je: 'Nemam, osim što ga volim u ime Svevišnjeg Allaha.' Melek je rekao: 'Ja sam, doista, Allahov izaslanik tebi, da te obavijestim da je i Allah tebe zavolio kao što si i ti zavolio svoga brata u Allahovo ime.'“ (Muslim, 2567; Ahmed, 9036)

Kada zavoliš svoga brata u ime Allaha, upoznaj ga s tim. To je sunnet Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem.

Enes, radijallahu 'anh, prenosi da je neki čovjek bio kod Vjerovjesnika, sallallahu 'alejhi ve sellem, kada je pored njih prošao neki drugi čovjek, pa je ovaj rekao: „Allahov poslaniče! Ja, doista, volim ovog čovjeka!“ Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, ga je upitao: „A jesi li ga obavijestio o tome?!“ „Ne“ – čovjek reče. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, mu na to reče: „Obavijesti ga!“ Čovjek je ustao, sustigao onog drugog i rekao mu: „Ja te, doista, volim u ime Allaha!“ Ovaj mu je uzvratio: „Allah te zavolio, Onaj Koji je učinio da me zavoliš u Njegovo ime.“ (Ahmed, 13123; Ebu-Davud, 5125. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)

Treći adab: Dočekivanje brata vedra i prijazna lica

Kada zavoliš svoga brata samo radi Allaha i upoznaš ga s tim, kad god ga sretneš podsjećaj ga na tu ljubav vedrim i prijaznim licem. Naša vjera islam vedrinu lica ubraja u dobročinstvo, u dobra djela za koja će čovjek biti nagrađen. Zbog čega? Zbog toga što blistavo i vedro lice, uglavnom, dokazuju i čistotu duše.

Ebu-Zerr, radijallahu 'anh, prenosi da mu je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Nemoj nipodaštavati, niti omalovažavati bilo šta od dobročinstva, pa, makar da svoga brata sretneš vedra lica.“ (Muslim, 2626; Tirmizi, 18339

U predanju Džabir b. Abdullaha, radijallahu 'anh, stoji: „Svako dobro djelo je sadaka i, doista, je od dobročinstva da sretneš svoga brata vedra lica.“ (Ahmed, 14299; Tirmizi, 1970. i kaže da je hadis hasen-sahih.)

Četvrti adab: Savjetovanje u ime Allaha, subhanehu ve te'ala

Svoju ljubav prema bratu i svoj osmijeh njemu moraš dokazati, moraš potvrditi da su iskreni. Sve to dokaži svojim iskrenim savjetima.

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je vjeru nazvao savjetom rekavši: „Vjera je savjet.“ Upitali smo: „Kome Allahov poslaniče?“ Rekao je: „Allahu, Njegovoj knjizi, Njegovom poslaniku, vladarima muslimana i općenito svim muslimanima.“ (Ahmed, 16493; Muslim, 55; Nesa'i, 4197; Ebu-Davud, 4944)

Zbog ovoga, ashabi su i davali prisegu Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, na savjetovanje. Tako, Džerir b. Abdullah, radijallahu 'anh, kaže: „Zavjetovao sam se Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem, da ću obavljati namaz, izdvajati zekat i da ću savjetovati svakog muslimana.“ (Buharija, 57; Muslim, 56)

Peti adab: Međusobno potpomaganje

Svoju tvrdnju za iskrenu ljubav dokažimo međusobnim potpomaganjem. Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, najbolji nam je primjer za to. Vidimo ga kako zajedno sa svojim ashabima gradi svoj mesdžid. Vidimo ga kako zajedno sa ashabima kopa hendek pred bitku. Vidimo ga kako kaže: „Vjernik je vjerniku poput građevine, jedan drugog podupiru.“ (Buharija, 4101; Ahmed, 13799)

Takođe je rekao: „ Allah je na pomoći Svome robu, sve dok je on na pomoći svome bratu.“ (Muslim, 2699)

Šesti adab: Skromnost, smirenost i blagost prema bratu bez ikakva uzdizanja, uobražavanja i omalovažavanja

Doista, blagost i skromnost jačaju bratsku vezu, učvršćuju je, dok uzdizanje, oholost, omalovažavanje drugih siguran su razlog udaljavanja jednih od drugih i kidanja postojećih veza.

Imran b. Himar, radijallahu 'anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: „Uistinu, Allah mi je objavio da budete blagi, skromni jedni prema drugima i da se ne uzdižete jedan nad drugim i da ne činite nasilje jedan drugom.“ (Muslim, 2865)

Ako pogledamo život Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, vidjet ćemo da je, uglavnom, njegov život bio protkan blagošću i nježnošću, zbog čega bi i govorio: „Blagost se neće naći ni pri jednoj stvari a da je neće uljepšati ...“ (Muslim)

Ebu-Hurejre, radijallahu 'anh, prenosi da je rečeno Allahovom poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem: „Dovi protiv mnogobožaca!“ Rekao je: „Doista, ja nisam poslan da proklinjem, već sam poslan kao milost!“ (Muslim, 4704)

Sedmi adab: Lijepo ophođenje prema bratu muslimanu

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Najbolji od vas je onaj koji ima najljepše ponašanje!“ (Buharija, 3295)

„Najviše što će uvoditi ljude u Džennet jeste bogobojaznost i lijepo ponašanje.“ (Ahmed, 9319; Tirmizi, 1927. i kaže da je hadis sahih garib. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)

Usama b. Šurejk kaže: „Upitali smo Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem: 'Allahov poslaniče! Šta je to najbolje dano čovjeku?' Rekao je: 'Lijepo ponašanje.'“ (Ahmed, 17726; Ibnu-Madže, 3427. Šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim: Sahiha, 433.)

U hadisu Ebu-Derda'a, radijallahu 'anh, Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Najteže što će se staviti na vagu jeste lijepo ponašanje.“ (Ahmed, 26245; Tirmizi, 1925. i kaže da je hadis hasen-sahih. Šejh Albani ga jeocijenio vjerodostojnim: Sahiha, 876)

Zbog toga bi Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, otpočinjao svoj namaz dovom: „Uputi me na lijepo ponašanje. Doista, na lijepo ponašanje ne upućuje niko drugi do Ti. Sačuvaj me lošeg ponašanja, jer, doista, lošeg ponašanja me ne može sačuvati niko osim Ti.“ (Muslim, 771)

Osmi adab: Širokogrudnost

Od dova Allahova poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, bila je i: „Sačuvaj moje srce zavisti.“„Sačuvaj moja prsa od zavisti.“ (Sahih: Ebu-Davud, 1291) Dok, kod imama Tirmizija stoji: (Tirmizi, 3474)

Takođe je rekao: „Vjernik je onaj koji ne čini spletke drugima (ne istražuje tuđe zlo i takav je, ne zato što je neznalica, već što je plemenit i lijepa morala). A prezrenik je onaj koji misli da svojim varkama može sve postići.“ (Hasen: Ebu-Davud, 4158)

Deveti adab: Lijepo mišljenje o braći i njihovo neuhođenje

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Čuvajte se sumnjičenja, jer je sumnjičenje najlažniji govor.“ (Buharija, 4747; Muslim, 4646)

El-Kurtubi, rahmetullahi 'alejh, kaže: „Značenje sumnjičenja jeste potvora koja nema nikakva razloga i povoda, poput slučaja kada čovjek optuži drugog čovjeka za nemoral bez ikakve osnove. Zbog toga je Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u nastavku hadisa i rekao: 'Nemojte prisluškivati i nemojte uhoditi.' Jer, kada se čovjek prepusti lošem mišljenju, neosnovanoj sumnji, onda nastoji da je dokaže, pa prisluškuje i uhodi.“

Deseti adab: Opraštanje grešaka i suzbijanje srdžbe 

Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „i koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju-a Allah voli  one koji čine dobra djela.“(Prijevod značenja Alu-Imran, 134.)

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „Neće čovjek oprostiti neku grešku a da mu Allah time neće povećati ponos.“ (Ahmed, 6908)

„Ko suzbije srdžbu, a bude u stanju da je ispolji, Allah će ga pozvati pred svim ljudima i dati mu da izabere koju god hoće od hurija.“ (Ebu-Davud, 4147; Tirmizi, 1944. i šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)

Ibnul-Mubarek, rahmetullahi 'alejh, je rekao: „Mu'min traži isprike, pronalazi opravdanja, dok, munafik pronalazi greške.“

Jedanaesti adab: Zabranjenost dozivanja pokuđenim imenima

Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „I ne zovite jedni druge ružnim nadimcima! O, kako je ružno da se vjernici spominju podrugljivim nadimcima.“ (Prijevod značenja El-Hudžurat, 11.)

Dvanaesti adab: Zabranjenost prigovaranja nakon udijeljenog poklona

Vjernici kada daruju jedni druge, moraju to činiti samo u ime Allaha. Ne smiju prigovarati na tome.

Ibnu-Muflih, rahmetullahi 'alejh, kaže: „Prigovaranje na udijeljenom je strogo zabranjeno a kod imama Ahmeda je veliki grijeh.“

Ajeti i hadisi govore o strogoj zabrani prigovaranja.

Allah, subhanehu ve te'ala, je rekao: „Onima koji troše imetke svoje na Allahovom putu, a onda ono što potroše ne poprate prigovorima i uvredama ...“ (Prijevod značenja El-Bekara, 262.)

Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je rekao: „S trojicom ljudi Allah, subhanehu ve te'ala, neće na Sudnjem danu govoriti, neće ih pogledati, niti će ih očistiti. Njih čeka patnja nesnosna.“ Ponovio je to tri puta. Ebu-Zerr, radijallahu 'anh, je rekao: „Propali da Bog da, ko su oni, Allahov poslaniče?“ Rekao je: „Čovjek koji pusti svoju odjeću po zemlji, onaj koji nakon što udijeli prigovori i onaj koji prodaje svoju robu lažno se zaklinjući.“ (Muslim, 106)

Allah je najuzvišeniji i najbolje zna! Neka je salavat i selam na Allahova poslanika, njegovu porodicu, ashabe i sve njegove sljedbenike.

FISEBILILLAH
<< 10/2008 >>
nedponutosricetpetsub
01020304
05060708091011
12131415161718
19202122232425
262728293031

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
6778

Powered by Blogger.ba